O gradu

Zemljopis

Kroz Valpovo protječe rijeka Karašica koja izvire kod Našica, a ulijeva se u Dravu kod Josipovca. Zapadno nedaleko Valpova protječe rijeka Vučica, a s sjeveroistočno rijeka Drava.

Rijeka Karašica i most Malta45° 39′ 38.99″ sjeverne zemljopisne širine (paralele)

18° 25′ 7.00″ istočne zemljopisne dužine (meridijani)

91 metar nadmorske visine.

Povijest

Na području Valpova živjelo se od pradavnih vremena što potvrđuju arheološki nalazi. Za vrijeme vladavine Rima, ovim područjima, od 1. do 5. stoljeća poslije Krista, na cesti koja je vodila uz desnu obalu Drave od Ptuja (Poetovia) do Osijeka (Mursa) ovdje se nalazila vojnička utvrda i postaja Iovallio vidljivoj i na Peutingerovom zemljovidu (Tabula Peutingeriana).

Najstariji pisani dokument o Valpovu je iz 1332. godine kada je sačinjen popis župa prigodom ubiranja Papine desetine gdje se spominje crkveno ili staro Valpovo.

Prvi, poznati, feudalni vlasnici Valpova i okolice bili su Ivan i Danchu de Solyagh (Suljagić) koji početkom 1397. izumiru te je posjed prešao u kraljevo vlasništvo. Iskazujući zahvalnost i nagrađujući vjernost kralj Sigismund daruje u ožujku 1397. posjed Valpovo mačvanskom banu Ivanu Moroviću koji se istakao u borbama s Turcima. Kako je Morović kod kralja i na njegovu dvoru uživao veliko povjerenje i poštovanje, položaj Valpova mu je omogućavao brži dolazak kralju. Pored toga Valpovo mu je mnogo sigurnije od turskih provala i pljački. Stoga Morović pretvara Valpovo u svoje sjedište i tu gradi tvrđavu između 1405. i 1407. godine. Obitelj Morović drži posjed Valpovo do poćetka 1481. godine kada ga kralj Matija Korvin daruje braći Matiji i Petru Gereb od Wingartha. Pošto ni oni nisu imali nasljednike posjed je, odlukom staleškog sabora 1504. godine, pripao ugarskom palatinu Emeriku Perényu koji je oženio udovicu Petra Gereba Doroteu Kanjišku. Preény je bio posljednji valpovački vlasnik prije osmanske vladavine 1543. godine. Nakon 144 godine osmanske vladavine Valpovo biva oslobođeno te njime (i cjelokupnom Slavonijom) upravlja Bečka dvorska komora. Car Karlo VI., za posuđenih stotinu tisuća guldena, darovao je 31. prosinca 1721. godine barunu Antunu Petru Hilleprand von Prandau, dvorskom i komorskom savjetniku, posjed Valpovo. Brojem naselja i veličinom posjed je zauzeo vodeće mjesto u Slavoniji te svojim opsegom se gotovo izjednačio s posjedom bana Ivana Morovića u 15. stoljeću. Barunska obitelj Hilleprand von Pranadu je kroz tri generacije posjednik Valpova da bi udajom 1885. godine prešlo u grofovrsku obitelj Normann von Ehrenfels koji ga drži do 1945. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata Valpovo ostaje upravno, sudsko, gospodarsko, školsko, kulturno i svako drugo središte. Na prvom popisu stanovnika 1948. godine broji 3873 stanovnika da bi 1991. godine brojalo 8205 osoba.

Danas Valpovo ima status grada koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

(Stjepan Najman)

 Administracija i politika 

Valpovo je administrativno središte grada i njegovih prigradskih naselja, ali i upravno, sudsko, gospodarsko, školsko i kulturno središte šire regije koja se naziva Valpovštinom. U sastavu grada Valpova nalazi se sedam prigradskih naselja: Nard, Šag, Ladimirevci, Marjančaci, Ivanovci, Zelčin i Harkanovci. Valpovština u užem smislu obuhvaća prostor bivše općine Valpovo, tj. današnjih općina Valpovo, Belišće, Petrijevci i Bizovac. Valpovština u širem smislu obuhvaća prostor nekadašnjeg Valpovačkog vlastelinstva: to je prostor koji se prostire između sjevernih osječkih prigradskih naselja, našičkog kraja, pa sve do miholjačkog kraja i mađarske granice.

Gradonačelnik Grada Valpova je Matko Šutalo.

Na području grada Valpova djeluje osam mjesnih odbora i to: Mjesni odbor Valpovo, Mjesni odbor Ladimirevci, Mjesni odbor Nard, Mjesni odbor Šag, Mjesni odbor Marjančaci, Mjesni odbor Ivanovci, Mjesni odbor Zelčin, Mjesni odbor Harkanovci.

Gradska naselja

Na području grada Valpova nalazi se 8 naselja (stanje 2006), to su: Harkanovci, Ivanovci , Ladimirevci, Marjančaci, Nard, Šag, Valpovo i Zelčin.

Prema popisu stanovnika iz 1991.godine Grad Valpovo broji 8205 stanovnika (2726 domaćinstava), dok 7 prigradskih naselja broji ukupno 4402 stanovnika (1505 domaćinstava). Od ukupne površine Grada Valpova od 14,266 ha, poljoprivredno zemljište zauzima 8,676 ha ili 60,8%, šume 3,812ha ili 26,7%, te neplodno zemljište 1,778 ha ili 12,5%